Koliko je važna folna kiselina za trudnice?

Folna kiselina (vitamin B9) jedan je od ključnih nutrijenata za zdravu trudnoću. Poznato je da uzimanje folne kiseline prije i tijekom rane trudnoće značajno smanjuje rizik od ozbiljnih urođenih mana kod djeteta te nekih komplikacija u trudnoći.

U nastavku teksta saznat ćete zašto je folna kiselina toliko važna za trudnice, kolika je preporučena dnevna doza, koje namirnice sadrže folate, kako prepoznati manjak (ili višak) folne kiseline te koje se nuspojave mogu javiti.

Što je folna kiselina (folat)?

Folna kiselina pripada skupini vitamina B (točnije, riječ je o vitaminu B9) i topiva je u vodi.

Često se pojmovi folat i folna kiselina koriste kao sinonimi, iako postoji razlika:

• folat označava prirodni oblik vitamina B9 koji se nalazi u hrani i u našem tijelu,
• dok je folna kiselina sintetski oblik ovog vitamina prisutan u dodacima prehrani i obogaćenim namirnicama.

Nakon unosa, folna kiselina se u tijelu pretvara u aktivni oblik folata koji sudjeluje u sintezi DNK i izgradnji novih stanica. Drugim riječima, ovaj je vitamin neophodan za normalan rast i razvoj organizma te za tvorbu crvenih krvnih stanica (eritrocita) i pravilnu funkciju živčanog sustava.

Zašto je folna kiselina važna u trudnoći?

Normalan razvoj neuronalne (živčane) cijevi embrija odvija se vrlo rano u trudnoći, već oko 28 dana nakon začeća. Ako se neuralna cijev ne zatvori pravilno zbog nedostatka folata, mogu nastati teške malformacije poput spine bifide (rascjepa kralježnice) ili anencefalije (nerazvijenost velikog dijela mozga).

Uzimanje dovoljne količine folne kiseline prije začeća i tijekom prvih tjedana trudnoće dokazano značajno smanjuje rizik od ovih poremećaja razvoja živčanog sustava djeteta. Osim neuralne cijevi, adekvatan folat pomaže u smanjenju učestalosti i drugih anomalija. Primjerice, studije povezuju folnu kiselinu s manjom pojavnosti rascjepa usne i nepca te određenih urođenih srčanih mana kod novorođenčadi.

Folna kiselina doprinosi i zdravlju trudnoće općenito. Dovoljne razine folata u majčinom organizmu povezane su s manjim rizikom od komplikacija poput prijevremenog poroda, premale porođajne težine novorođenčeta, pa čak i nekih problema kod majke (npr. kardiovaskularnih komplikacija u trudnoći).

Također, folat sudjeluje u rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće te pomaže smanjiti osjećaj umora i iscrpljenosti kod trudnice. Ove su funkcije važne jer trudnoća zahtijeva pojačanu tvorbu krvnih stanica i prilagodbu majčina organizma za razvoj djeteta.

Koliko folne kiseline trudnice trebaju?

Preporučena doza folne kiseline za žene koje planiraju trudnoću iznosi 400 μg (0,4 mg) dnevno. Savjetuje se početi uzimati folnu kiselinu barem mjesec dana prije začeća, a idealno i ranije, kako bi tijelo imalo zalihe ovog vitamina. Ista doza od 400 μg dnevno nastavlja se tijekom prvog tromjesečja (prvih 12 tjedana) trudnoće.

Nakon toga, u drugom i trećem tromjesečju, često se preporučuje povećati unos folne kiseline na približno 600 μg dnevno. Primjerice, mnogi prenatalni vitamini sadrže oko 600 do 800 μg folne kiseline u dnevnoj dozi, što je unutar preporuka za trudnice. Za žene koje doje preporučuje se oko 500 μg folata dnevno.

Naravno, optimalnu dozu za svaku trudnicu treba odrediti u suradnji s liječnikom. U posebnim situacijama liječnik može preporučiti povećane doze folne kiseline, npr. ženama koje su u prethodnoj trudnoći imale dijete s defektom neuralne cijevi, ili onima koje nose blizance, ponekad se propisuje i do 4.000 μg (4 mg) dnevno folne kiseline.

Tako visoke doze smiju se uzimati isključivo prema savjetu liječnika. Važno je napomenuti da se razvojni defekti mogu javiti vrlo rano u trudnoći, često prije nego što žena uopće sazna da je trudna. Zato mnogi stručnjaci preporučuju da sve žene reproduktivne dobi unose 400 μg folne kiseline dnevno kontinuirano, neovisno o tome planiraju li trudnoću.

Ovakva preventiva osigurava dovoljno folata u organizmu za slučaj neplanirane trudnoće i štiti razvoj fetusa od samog početka.

Prirodni izvori folne kiseline (folata)

Folati (vitamin B9) nalaze se prirodno u mnogim namirnicama, osobito u povrću i mahunarkama. Trudnicama se preporučuje raznolika prehrana bogata folatom, no često je potrebno uvesti i dodatak folne kiseline zbog povećanih potreba u trudnoći.

U nastavku su neke namirnice bogate folatima. Folna kiselina u hrani:

• Zeleno lisnato povrće: poput špinata, blitve, kelja, zelene salate (lat. folium = list; folat je prvi put izoliran iz listova špinata).
• Povrće: brokula, šparoge, prokulice, kupus, paprika, cikla, rajčica, krumpir...sve sadrži određene količine folata.
• Mahunarke: grah, grašak, leća, slanutak i soja vrlo su bogati folatima.
• Voće: osobito citrusno voće (naranča, limun, grejp) te avokado, banana i papaja također sadrže folate.
• Orašasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, lješnjaci, suncokretove sjemenke i dr., dobar su izvor folata.
• Cjelovite žitarice: proizvodi od punog zrna žita, pšenične klice i mekinje obogaćuju prehranu folatima.
• Meso i jaja: jetra (u malim količinama zbog vitamina A) te žumanjak jajeta sadrže folat. Od životinjskih izvora folata tu su još riba i mliječni proizvodi, ali u manjim količinama.

Ipak, valja naglasiti da je folat prilično osjetljiv, termička obrada (kuhanje), svjetlost i oksidacija uništavaju velik dio folata u hrani.

Osim toga, zbog povećanih potreba u trudnoći i čestih mučnina koje mogu ograničiti unos hrane, teško je zadovoljiti potrebe za folatom isključivo prehranom. Zato se trudnicama ne preporučuje oslanjati samo na hranu kao izvor folne kiseline, već se savjetuje svakodnevno uzimanje folne kiseline kao suplementa (dodatka prehrani) tijekom trudnoće.

Suplementi folne kiseline dostupni su bez recepta, a liječnik ili farmaceut mogu preporučiti odgovarajući proizvod.

Osobe koje znaju da imaju ovaj problem ili se ne osjećaju dobro uz standardnu folnu kiselinu, često imaju bolje iskustvo i bolju apsorpciju s proizvodima koji sadrže aktivni folat.

Nedostatak folne kiseline, simptomi i rizici

Nedovoljan unos folne kiseline može dovesti do poremećaja u diobi stanica i smanjene sinteze eritrocita. Zbog toga se manjak folata najčešće manifestira kao megaloblastična anemija, stanje u kojem je organizam slabije opskrbljen crvenim krvnim stanicama.

Simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak folne kiseline uključuju kroničnu iscrpljenost i umor, osjećaj slabosti, blijedu kožu, vrtoglavice i kratkoću daha. Također se mogu javiti psihološki znakovi poput razdražljivosti ili depresivnog raspoloženja.

U težim slučajevima deficijencije pojavljuju se i specifičniji znakovi: crven, bolan jezik, ranice u ustima, gubitak osjeta okusa, probavne smetnje (proljev) te neobjašnjiv gubitak tjelesne mase. Važno je naglasiti da ovi simptomi nisu isključivo vezani uz manjak folata. Mogu upućivati i na druge poremećaje, stoga je potrebno savjetovati se s liječnikom i napraviti krvne pretrage za točnu dijagnozu.

Za trudnice je nedostatak folne kiseline posebno opasan. Majčin deficit folata u ranoj trudnoći povećava rizik za nastanak već spomenutih teških malformacija neuralne cijevi kod djeteta (spina bifida, anencefalija).

Folna kiselina je toliko važna u tim ranim fazama razvoja da njezin manjak može rezultirati i drugim poremećajima:

• istraživanja sugeriraju vezu između folatne deficijencije i učestalijih urođenih mana (npr. defekata mokraćnog sustava, srčanih mana, rascjepa usne i nepca) te
• komplikacija poput prijevremenog poroda. Srećom, ove se opasnosti mogu spriječiti pravovremenom prevencijom, ključno je početkom trudnoće osigurati dovoljno folne kiseline.

Suplementaciju folnom kiselinom poželjno je započeti čim saznate da ste trudni, a ako planirate trudnoću, onda i nekoliko tjedana ranije.

U praksi, ginekolozi danas već na prvom pregledu u trudnoći gotovo rutinski preporučuju folnu kiselinu trudnicama, upravo kako bi se izbjegao nedostatak ovog važnog vitamina.

Višak folne kiseline, može li škoditi?

Budući da je folna kiselina vitamin topiv u vodi, organizam eventualni višak lako izlučuje putem urina. Drugim riječima, toksičnost folne kiseline je rijetkost i odrasle osobe obično ne primjećuju nikakve tegobe pridržavajući se propisanih doza. Ipak, pretjeran unos sintetske folne kiseline (iz suplemenata) može dovesti do određenih negativnih posljedica, stoga se treba držati preporučenih doza.

Smatra se da je 1.000 μg (1 mg) folne kiseline dnevno sigurna gornja granica unosa za odrasle. Unos viših doza od toga tijekom duljeg razdoblja nije preporučljiv bez liječničkog nadzora.

Vrlo visoke doze folne kiseline mogu izazvati neke nuspojave. Primjerice, pretjeran unos može dovesti do probavnih problema (mučnine, nadutosti, plinova), poremećaja spavanja (nesanice) ili pojačane nervoze.

U rijetkim slučajevima pojave se i kožne reakcije (crvenilo, osip ili svrbež). Najznačajniji rizik dugotrajno prekomjernog unosa folne kiseline je da može maskirati nedostatak vitamina B12.

Folna kiselina može naime ispraviti anemiju uzrokovanu manjkom vitamina B12, čime se prikrivaju simptomi deficita B12, dok u pozadini i dalje može napredovati oštećenje živčanog sustava zbog manjka tog vitamina. Zbog svega navedenog, trudnice (i ostali) ne bi trebale uzimati više od preporučenih doza folne kiseline, osim ako im liječnik ne odredi drugačije.

Uvijek se savjetuje razgovarati s liječnikom prije uzimanja viših doza ili dulje suplementacije folnom kiselinom.

Nuspojave folne kiseline i mučnina

Kod većine ljudi folna kiselina ne izaziva nuspojave ako se uzima u preporučenim količinama.

Folna kiselina je vrlo siguran vitamin. Višak se, kao što je spomenuto, eliminira iz tijela. Ipak, neke osobe (pa tako i neke trudnice) mogu primijetiti blagu mučninu ili neugodan okus u ustima nakon uzimanja folne kiseline, ponekad uz smanjen apetit ili poteškoće sa spavanjem.

Mučnina je češća ako se suplement uzima na prazan želudac. Mnogim osobama folna kiselina lakše “padne” ako je uzmu uz obrok. Stoga, ako vam folna kiselina izaziva nelagodu u želucu, pokušajte je uzimati tijekom obroka ili prije spavanja.

Vrijedi napomenuti da trudnice ionako mogu osjećati mučnine zbog hormonalnih promjena, pa nije uvijek lako utvrditi potječe li mučnina od samog suplementa ili od trudnoće. Ako su nuspojave izražene (npr. uporna mučnina, povraćanje ili osip), obavezno se obratite liječniku.

Vrlo rijetko može doći i do alergijske reakcije na folnu kiselinu. Znakovi alergije mogu biti kožni osip, svrbež, oticanje usana ili jezika te poteškoće s disanjem. Takvi su slučajevi izuzetno rijetki, ali zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.

Iskustva s folnom kiselinom

Folna kiselina je izuzetno važan vitamin za trudnice i žene koje planiraju trudnoću. Adekvatan unos folne kiseline pomaže normalan razvoj mozga i kralježnice djeteta te sprječava ozbiljne urođene malformacije.

Također, folat doprinosi zdravlju majke u trudnoći. Sudjeluje u stvaranju krvi, smanjuje umor i štiti od određenih komplikacija. Budući da je potrebe za ovim vitaminom teško u potpunosti pokriti prehranom, suplementacija folnom kiselinom preporučuje se svim trudnicama (po mogućnosti već od faze planiranja trudnoće).

Uzimajte folnu kiselinu svakodnevno u preporučenoj dozi, pridržavajte se savjeta liječnika i nastavite uz uravnoteženu prehranu bogatu folatima. Na taj način osigurat ćete optimalne uvjete za zdravlje svoje bebe i sebe tijekom trudnoće.